Taking too long? Close loading screen.
2020

11. Festival

(ZA) ORGULJE ZAGREBAČKE KATEDRALE

2020.

29 / 11 – 20 / 12 / 2020

Ludwig van Beethoven

Uz 250. obljetnicu rođenja Ludwiga van Beethovena

Ludwig van Beethoven (1770. – 1827.) naš je zajednički učitelj mišljenja. Njegova je strast otkrivanja zvukovnih svjetova fascinantna. On je rijedak primjer autora koji se ne zadovoljava izričajnim standardima, već uvijek traga za novim, ljepšim, drugačijim, istinitijim, kompleksnijim rješenjima – drugim riječima – on nije autor koji se ponavlja, on je svjež i gotovo grčevito drugačiji.

On je personifikacija glazbe, čitav svijet glazbe, njena supstanca; 
on ne producira već glazbu živi,
ona je njegova jedina misao, 
ona je njegov jedini smisao, 
ona je njegovo pravo na život, 
njegova nasušna potreba, 
bez nje on ne postoji.


Vladimir Krpan o Ludwigu van Beethovenu

Katedrala

O zagrebačkoj katedrali

Zagrebačka katedrala smatra se najvećim i najvažnijim sakralnim objektom u Hrvatskoj. Gradnjom pripada monumentalnim gotičkim katedralama i o Zagrebu govori kao o snažnom srednjovjekovnom središtu. Osnivanje biskupije u Zagrebu 1093./ 1094. zasigurno je iniciralo gradnju stolne crkve. Mnogi arheološki nalazi svjedoče da je na ovom mjestu već postojala starija crkva. Katedrala kakvu mi poznajemo građena je u nekoliko etapa, uz prekide od 13. do početka 16.st. kada su dovršeni svodovi lađe. Ono što zasigurno znamo da je godine 1217. bila završena i posvećena. No, uskoro je teško stradala za provale Tatara 1242. god., da bi vrlo brzo biskup Timotej nastavio je temeljito obnavljati u gotičkom stilu. Južni masivni zvonik dobiva 1633.-1641. godine za vrijeme iznimno aktivnog biskupa Franje Hasanovića Ergeljskog. Graditelj iz tog razdoblja bio je Švicarac Ivan Albertal. On je sudjelovao ponovo i u obnovi katedrale nakon velikog požara 1645. godine. Tijekom 17. st., a poglavito u 18. st. unutrašnjost katedrale ispunjavana je baroknim inventarom, oltarima (osamnaest), propovjedaonicama, nadgrobnim pločama. Najteži udarac katedrala doživljava 1880. godine u velikom potresu. Nakon potresa u kom je i grad Zagreb teško nastradao provodi se temeljita obnova katedrale u neogotičkom slogu od 1880.-1906. god. Nacrte je priredio bečki graditelj F. Schmidt, a gradnju je vodio Hermann Bollé. Bollé je izvodio i radove na restauraciji te je djelomično izmijenio Schmidtove projekte. Upravo u ovoj restauraciji pod vodstvom Hermanna Bolléa katedrala dobiva svoj današnji prepoznatljivi izgled s dva vitka, visoka tornja, visokim krovištem, novim stupovima, novim oltarima, dok su oni barokni većinom uklonjeni. Uz mnoge hrvatske velikane koji ovdje dobivaju grobnicu najistaknutiji su Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan, te Ivan Antun Zrinski, Eugen Kvaternik i zasigurno najistaknutija osoba bl. Alojzije Stepinac po kom se često i katedrala zove Stepinčeva katedrala. Danas Zagrebu vizualni identitet daje upravo ova Bolléova katedrala.

Ona zauzima središnje mjesto duhovnog života svih Hrvata.

Orgulje

O orguljama zagrebačke katedrale

Današnje orgulje u katedrali nisu prvi takav instrument. Povijest orgulja katedrale je daleka i bogata. Prve vijesti o orguljama nalazimo već u 15. i 16. st. Nabavio ih je biskup Osvald, a već u 16. st. popravljao ih je A. Flauenstein. Katedralni orguljaš G. Štrukl podrijetlom iz Štajerske gradi godine 1647. novi instrument s trinaest registara. Već negdje oko 1690. godine ljubljanski orguljar I. Faller pregrađuje i povećava orgulje u kojima se očituje utjecaj južnonjemačke i talijanske orguljarske tradicije. Nakon toga dugo ne znamo ništa pouzdano što se zbiva s orguljama u katedrali sve do 1834. godine. Te godine u katedralu stiže novi do tada najveći instrument u Hrvatskoj, mađarskog graditelja F. Fochta. No, zbog pogrešaka u konstrukciji ubrzo su prodane crkvi u Pregradi. Bile su to tromanualne orgulje s četrdesetak registara. I danas se još nalaze u Pregradi u prilično lošem stanju. Godine 1852. Kaptol naručuje orgulje kod ugledne njemačke tvrtke Walcker iz Ludwigsburga s četiri manuala, pedalom i pedeset registara. Postavljene su već 1855. Ono što je iznimno važno je da tvrtka Walcker u to vrijeme biva poznata u cijelom svijetu te iznimno cijenjena, a njene velike orgulje su tad već stajale u crkvama u Hamburgu, Ulmu, Bostonu i one najveće u Rigi. Ove zagrebačke orgulje ubrajaju se među pet najvrjednijih ostvarenja spomenute tvrtke. Nakon potresa 1880. godine i one su teško stradale, te su u razdoblju koje je dolazilo bile izložene učestalim intervencijama kojekakvih orguljaških majstora. Sve do 1912. godine kad sve te prilično loše intervencije uklanja tvrtka Walcker koja ih je i gradila, te ih i modernizira. Posljednji veći restauratorski zahvat na njima bio je 1978. godine.
Orgulje zagrebačke katedrale pripadaju u red koncertnih orgulja romantičnih zvukovnih osobina s preko 6000 svirala, te sedamdeset osam registara i četiri manuala. Instrument je to na kom je moguće izvoditi doslovno svu orguljašku literaturu od stare glazbe pa sve do najsuvremenijih skladbi. Kako za solističke koncerte sjajan je i za komorno muziciranje. Smatraju se vrhunskim dostignućem orguljarskog umijeća i danas su jedne od najvećih u Europi i svijetu a ujedno se svrstavaju među deset najljepših i najkvalitetnijih orgulja u svijetu. Svirale su smještene u monumentalnom neogotičkom kućištu koje se izvrsno uklopilo u prostor katedrale. Tko je bio graditelj kućišta ostala je nepoznanica. Spomenik su kulture nulte kategorije, registrirane pri Ministarstvu kulture RH kao zaštićeno kulturno dobro.

Koncerti

NADA

Nedjelja 29. studenog 2020. u 18:00

Johann Sebastian Bach: Adaggio iz Sonate za violinu solo u br. 1 u g-molu, BWV 1001

Goran Končar, violina

LJUBAV

Nedjelja 6. prosinca 2020. u 18:00 sati    

 

Ludwig van Beethoven (1770. – 1827.): Romanca za violinu i orkestar u F-duru op. 50 br. 2
(obrada za violinu i orgulje: Goran Končar)

Miroslav Miletić (1925. – 2018.): Monolog za violinu i orgulje

Domenico Cimarosa (1749. – 1801.): Sonata u G-duru za orgulje

Georg Friedrich Handel (1685. -1759.): Sonata  za violinu i orgulje u D-duru op. 1 br. 13

Affetuoso
Allegro
Larghetto
Allegro

Ludwig van Beethoven (1770. – 1827.): Romanca za violinu i orkestar u G-duru op. 40 br. 1 (obrada za violinu i orgulje Goran Končar)

Goran Končar, violina
Edmund Andler-Borić, orgulje

RADOST

Nedjelja 13. prosinca 2020. u 18:00

 

Francesco Durante (1684. – 1755.): Vergin tutt amor

Wolfgang Amadeus Mozart (1756. – 1791.): Agnus Dei

Ivan pl. Zajc (1832. – 1914.): Zdravo zvijezdo mora

Paolo Tosti (1846. – 1916.): Ridonami la calma

Johann Sebastian Bach (1685. – 1750.): Bist du bei mir

Antonio Vivaldi (1678. – 1914.): Nulla in mundo pax sincera

Frederic Chopin (1810. – 1849.): Poloneza u A-duru, op. 40. br. 1

François-Clément Théodore Dubois (1837. – 1924.): Toccata u G-duru

Nina Kobler, sopran
Milan Hibšer, orgulje

MIR

Nedjelja 20. prosinca 2020. u 18:00 

 

Tomaso Albinoni (1671. – 1751.): Adagio iz Koncerta za obou i gudače u d-molu op. 9 br. 2

Alessandro Marcello (1673. -1747.): Koncert za obou, gudače i continuo br. 2 u d-molu (obrada za klarinet i orgulje)
Allegro
Adagio
Presto

Domenico Cimarosa (1749.  – 1801.): Koncert za obou i gudače u C-duru (obrada za klarinet i orgulje)
Introduzione (Larghetto)
Allegro
Siciliana
Allegro Giusto

Bruno Philipp, klarinet
Edmund Andler-Borić, orgulje

Koncerti su snimani u kapeli Ranjenog Isusa 9. , 10. i 11. studenog te u Katedrali 12. studenog 2020. 

Audio: MULTIS.PRO, vl. Pero Mihojević
Video: Ambedo Media, vl. Tomislav Felbar

Produkcija: Prvi glas d.o.o.
Direktorica produkcije: Sanda Vojković

Arhiva

Protekle godine festivala

11. Festival (ZA) ORGULJE ZAGREBAČKE KATEDRALE

Nakon deset godina održavanja festivala Orgulje zagrebačke katedrale, ovogodišnji, jedanaesti festival, potpuno suprotno našim planovima i neovisno o našim željama, krenuo je u drugom smjeru. Potres koji je pogodio Zagreb 22. ožujka teško je oštetio katedralu, i to točno 140 godina nakon razornog potresa 1880., nakon kojega se katedrala obnavljala gotovo 25 godina. Ni ovaj put ne znamo koliko će obnova trajati ni kada ćemo ponovno biti u prilici slušati orgulje u katedrali.

 

Istovremeno je pandemija COVID-19 pokazala da je živa izvedba i interakcija izvođača s publikom esencijalna, a mogućnost međusobnog povezivanja, razumijevanja i suosjećanja ljudi na koncertima nezamjenjiva, jer glazba je umjetnost koja pomaže održati vjeru i mentalno zdravlje ljudi usred neizvjesnosti, tjeskobe i emocionalnog zamora koji nas okružuju.

 

Iako nismo mogli organizirati koncerte na orguljama katedrale, umjetnici su svirali na dvomanualnim orguljama kapele Ranjenog Isusa u Ilici, koje je izradio slovenski graditelj Franc Jenko, a postavljene su 1963. godine!

 

Također nismo mogli pozvati publiku i sve vas koji nas punih deset godina pratite na koncertima u katedrali. Zato smo snimili koncerte koje možete pogledati i poslušati na stranici Festivala koji je ove godine u nazivu dobio dodatak: Orgulje ZA zagrebačku katedralu.

 

Nadamo se da će ovi koncerti pomoći svima nama da prebrodimo krizu i osnažimo ljudske i umjetničke veze sve dok se žive koncertne izvedbe ne vrate u zagrebačku katedralu.

 

A za taj trenutak svi živimo!

 

Zato budite s nama uz Nadu, Ljubav, Radost i Mir.